EKOLOGIJA
--> ZNANOST KOJA PROUČAVA ODNOSE MEĐU ŽIVIM ORGANIZMIMA,
KAO I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLIŠ U KOJEM OBITAVAJU

Videozapisi koji dokazuju ekološke probleme i čovjekov odnos prema prirodi

Modro jezero Imotski 1 / 6
Zeleno jezero Ricice 2 / 6
Rijeka Vrljika Prolozac 3 / 6
Planina Biokovo u Dalmaciji 4 / 6
Modra spilja na Bisevu 5 / 6
Dva Oka Prolozac 6 / 6

Zanimljivosti o ekologiji koje niste znali

Dolje mozete pogledati neke projekte,ugrožene životinje i ostale stvari vezane uz ekologiju.
Sve teme su podjeljene u tri područja; Republiku Hrvatsku, Splitsko-dalmatinsku županiju i Imotsku krajinu
Izbornik

Ekologija Republike Hrvatske


Onečišćenje voda

Suvremeno upravljanje vodama sadržava zahtjeve za utvrdivanjem znacajki osnovnih jedinica za upravljanje slivovima, ukljucujuci pregled utjecaja ljudskih djelatnosti na stanje voda. Razgranicenje utjecaja od tockastih i raspršenih izvora onecišcenja posebno je složen zadatak. U radu se detaljnije opisuju opterecenja voda i analiziraju karakteristicni metodološki pristupi kontroli izvora onecišcenja koji za cilj imaju smanjenje utjecaja na vodni okoliš, što se ostvaruje utvrdivanjem i provedbom sveobuhvatnog programa mjera. Naglašava se potreba osiguranja sudjelovanja raznih korisnika voda u provedbi mjera za smanjenje utjecaja na vodni okoliš



Zaštita prirode u Republici Hrvatskoj

Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj prati se na državnoj i lokalnoj razini kroz mrežu mjernih postaja koju cine državna mreže za trajno pracenje kvalitete zraka i lokalne mreže za pracenje kvalitete zraka u županijama i gradovima koje ukljucuju i mjerne postaje posebne namjene. Projektom je provedena zamjena radne tvari, odnosno retroffiting na pet uredaja (dva uredaja u Opcoj bolnici dr. Josip Bencevic, dva uredaja Galerija Klovicevi dvori i jedan uredaj Nacionalni park Brijuni. Takoder je zamijenjeno ukupno devet (9) rashladnih uredaja i to kod slijedecih korisnika Uloga Fonda je da svojim sredstvima i strucnim radom na projektima daje doprinos ostvarivanju ciljeva postavljenih strateškim i planskim dokumentima Republike Hrvatske U narednom razdoblju Fond ce poticati istraživanje i izradu strucnih podloga za potrebe izrade mjera ocuvanja i definiranje aktivnosti za upravljanje Natura 2000 podrucjima proglašenih temeljem Direktive o staništima (POVS podrucja iz Uredbe o ekološkoj mreži, NN 124/13), istraživanja i izradu strucnih podloga za donaciju Natura 2000 podrucja proglašenih Uredbom o ekološkoj mreži, (NN 124/13), te prikupljanje podataka o rasprostranjenosti populacija stranih invazivnih vrsta s prijedlozima mjera uklanjanja i suzbijanja ili provedbe konkretnih mjera uklanjanja i suzbijanja stranih invazivnih vrsta.



Zaštita zraka u Republici Hrvatskoj

Postupno smanjivanje i ukidanje potrošnje tvari koje oštecuju ozonski sloj (kontrolirane i nove tvari) te smanjivanje emisija fluoriranih plinova propisane su Uredbom smanjivanjem propuštanja iz proizvoda, prikupljanjem i uništavanjem tih tvari te drugim mjerama koje na troškovno ucinkovit nacin pridonose zaštiti ozonskog sloja. Nove tvari obuhvacaju: dibromodifluorometan, 1-bromopropan, bromoetan, trifluorojodometan i klorometan. Republika Hrvatska, kao stranka Montrealskog protokola o tvarima koje oštecuju ozonski sloj, preuzela je obvezu provedbe medunarodnih i nacionalnih propisa vezanih uz potrošnju ovih tvari. Fond za zaštiti okoliša i energetsku ucinkovitost je s Organizacijom Ujedinjenih Naroda za industrijski razvoj (UNIDO) u listopada 2013. godine sklopio Sporazum o zajednickoj suradnji i sufinanciranju projekta „Plan postupnog smanjivanja i ukidanja potrošnje tvari koje oštecuju ozonski sloj (HCFC R22-kontrolirana tvar) u Republici Hrvatskoj"


Ekologija Splitsko Dalmatinske zupanije


Otpad-jedan od teze rijesivih problema

Gospodarenje otpadom u gradovima i općinama na području županije u zadnjih nekoliko desetljeća nije bilo sustavno rješavano i uglavnom se svodilo na odlaganje komunalnog i svakog drugog otpada na odlagališta koja nisu imala zakonski propisanu dokumentaciju i nisu udovoljavala minimalnim tehničkim uvjetima. Isto tako, na području SDŽ postoji više divljih odlagališta otpada, a nastali su nekontroliranim odlaganjem miješanog, građevinskog i glomaznog otpada od strane građana, obrtnika i trgovačkih društava. Veći dio divljih odlagališta je saniran ili je u fazi sanacije. I nakon sanacije kod znatnog broja saniranih divljih odlagališta ponovno se pojavljuje onečišćenje zbog čega je potrebno uspostaviti učinkovit nadzor i sanirati preostala nesanirana divlja odlagališta. Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom predstavlja jednu od najvažnijih infrastrukturnih građevina u Splitsko-dalmatinskoj županiji u narednom razdoblju. Kontrolirano gospodarenje otpadom karakteriziraju mjere koje se koriste u postupcima smanjenja nastanka otpada, načina iskorištavanja otpada i sigurnog odlaganja neiskoristivog otpada, kao i poduzimanje mjera zaštite od njegovog eventualnog štetnog djelovanja. Isto tako, u sklopu budućeg Centra provodit će se razvrstavanje i obrada otpada, sve u cilju izdvajanja iskoristivog dijela otpada te odlaganja inertnog otpada. Početkom rada Centra stvorit će se uvjeti za postupno saniranje i zatvaranje postojećih odlagališta otpada na području Splitsko-dalmatinske županije. Sukladno Izmijenjenoj okvirnoj direktivi o otpadu (Direktiva 2008/98/EC) koja kao prioritete u gospodarenju otpadom nalaže smanjivanje stvaranja otpada, ponovno korištenje, recikliranje, energetsku uporabu materijala koji se ne mogu reciklirati te tek u konačnici odlaganje, mora se utvrditi da u Županiji postoje i drugi elementi lošeg stanja upravljanja otpadom, a koji se ne tiču infrastrukture. Naime, pojedini gradovi i općine nisu osigurali sustave odvojenog prikupljanja otpadom, nije uspostavljen sustav odvojenog prikupljanja biootpada, nisu izgrađene kompostane, kao ni reciklažna dvorišta. Važno je istaknuti kako, iako su planirane Planom gospodarenja otpadom SDŽ nisu izgrađene kompostane na otocima.



Karepovac-planina otpada

Karepovac je jedino legalno odlagalište na koje se skoro 60 godina dovozi otpad iz svih gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije. Svake godine pristigne oko 130 tisuća tona otpada, a do danas ga se nakupilo više od sedam milijuna metara kubičnih. Karepovac je dosegnuo svoje krajnje granice i doslovno je zadnji trenutak za njegovu sanaciju. Godine nemara, neznanja i neplaniranja dovele su do popunjavanja kapaciteta, pa se može reći da je sanacija počela u pet do podne i nema alternativu. Riječ je o najvažnijem projektu koji utječe na cjelokupnu kvalitetu života. Rješavanjem najvećeg nesaniranog odlagališta u Hrvatskoj ulaže se u budućnost grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Danas je Karepovac i odlagalište i gradilište. Dok se na jednoj strani obavlja sanacija s 50 strojeva, s druge strane kamioni “Čistoće” svakodnevno dovoze oko 300 tona otpada u zimskim te oko 500 tona u ljetnim mjesecima iz cijele županije. I to će biti tako sve do izgradnje i otvaranja Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.


Projekt Lećevica

Zbrajajući nedavno rezultate ostvarene u godini na izmaku, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban u isto je vrijeme najavio i projekte koji će obilježiti 2019. godinu. Jedan od strateških neupitno je Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, u završnim pripremama za raspisivanje natječaja za izbor izvođača radova. Prema nama dostupnim informacijama, ovih dana iščekuje se, naime, odluka resornog ministarstva o dodjeli nepovratnih sredstava iz EU programa Konkurentnost i kohezija za područje zaštite okoliša, u iznosu od 42,4 milijuna eura. Nakon toga, za oko mjesec dana, slijedi i potpisivanje ugovora. Vrijednost projekta "Lećevica" je, podsjetimo, 60 milijuna eura bez infrastrukture, s tim da se uz već navedena 42,4 milijuna eura, sufinancira i s 11,3 milijuna eura nepovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. "Lećevica" će se, dakle, financirati s čak 53,7 milijuna eura nepovratnih sredstava, dok će razliku financirati Splitsko-dalmatinska županija. Uz Centar se gradi šest pretovarnih stanica: u Splitu, Sinju, Zagvozdu te na Braču, Hvaru i Visu. U njima će se preuzimati lokalno prikupljen otpad na području cijele županije i dovoziti u Centar na obradu. Tehnologija pretovara iz manjih u veća vozila je vrlo jednostavna, brza, a otpad neće dolaziti u dodir s okolišem. Sav dnevno prikupljeni otpad bit će pretovaren i odvezen u Centar. U Hrvatskoj su do sada izgrađena samo dva centra gospodarenja otpadom, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, s identičnim tehnologijama obrade, kod kojih je naglasak na nastanku i iskorištavanju odlagališnog plina iz djelomično obrađenog otpada odloženog na odlagalište. Projekt "Lećevica" razlikuje se od spomenutih u tome što će se najprije odvijati mehanička obrada s izdvajanjem više vrsta materijala pogodnog za reciklažu, a potom potpuna biološka stabilizacija u zatvorenim komorama, nakon koje više neće biti proizvodnje odlagališnog plina i emisija u zrak, niti procjednih voda kada se materijal odloži na odlagalište. Za svaku se županiju izrađuje posebna studija izvedivosti u okviru koje se razmatraju različite opcije obrade i odabire optimalna prema kriterijima sastava otpada, utjecaja na okoliš, prihvatljivosti cijene za korisnike, usklađenosti s regulativom itd.



Zagađenje voda u SDŽ

S više ili manje odjeka u javnosti, povremeno se u hrvatskim medijima pojave fotografije smećem zatrpanih uvala, plaža, riva u Dalmaciji. Radi se o otpadu koji velikim dijelom stiže iz Albanije, što morskim strujama, što valovima snažnog uga, ali značajan dio otpada stiže iz Grčke, Crne Gore, pa i same Hrvatske. Zagađenje za sobom nosi i druge probleme kao što je moguće smanjenje broja turista. To predstavlja vrlo ozbiljan problem, jer turizam, ponajviše čistoća i ljepota mora te naših plaža uvelike financijski pridonosi županiji. Kakvoća mora za kupanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) prati se dugi niz godina. Praćenje kakvoće mora u okviru je nacionalnog Programa praćenja kakvoće mora za kupanje utemeljenog 1989. godine. Program se provodi u sedam priobalnih županija, a koordinira ga Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Program je usklađen s europskim propisima o kakvoći vode za kupanje i Direktivom o upravljanju kakvoćom vode za kupanje, Smjernicama MAPa (Mediteranskog akcijskog plana) i Smjernicama WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije). Tijekom godina zakoni i propisi iz područja zaštite okoliša i prostornog uređenja mijenjali su se i prilagođavali u skladu s razvojem tehnologija i svijesti o važnosti zaštite okoliša te interesom javnosti. Danas se Program provodi prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje temeljenoj na navedenim propisima te Zakonu o zaštiti okoliša


Ekologija Imotske krajine


Flora

Biljni se i životinjski svijet u Ričicama ne razlikuje bitno od biljnoga i životinjskog svijeta ostalih sela Imotske krajine, kao ni šire dalmatinske regije, jer je razgraničenje planinske i mediteranske makroregije osjetno tek u podnožju i na samom Zavelimu te prati granicu šume bukve i jele s planinske i šume hrasta medunca i crnograba s mediteranske strane. zgradnjom brane i poplavljivanjem dijela ričičkog polja, nestalo je i većine ovih prekrasnih stabala, čijim smo se impozantnim visinama (može narasti i do četrdeset metara) znali tako često diviti i koje su mnogi pjesnici opjevali u svojim pjesmama



Fauna

Kada spomenemo životinjski svijet u Dalmaciji, a samim time i u Ričicama, prvo čega se sjetimo su tanka, do metar dugačka, gmizava stvorenja,zmije. Oduvijek su ljudi zazirali i posebno se plašili ove zmijske vrste, čak vjerujući da skače, pa su susreti s njom, uglavnom završavali bijegom onih manje hrabrih ili bi, što se češće događalo, bliski susret s čovjekom zmija platila glavom Donja strana repa može biti crvena, narančasta, roza, zelena, žućkasta, dok leđne ljuske imaju specifičan greben Ženke rađaju žive mlade od 4-15 komada dugačkih od 15-18 cm krajem kolovoza ili u rujnu. Od prvih minuta života u "vanjskom" svijetu mladi poskoci imaju otrov


Riđovka

Riđovka (lat. Vipera berus) zmija je otrovnica iz porodice ljutica. Naraste do 75 cm. Najbolje je proučena zmija na svijetu. Poznata je još i pod nazivima šarka, šaru(l)ja (u Zagori) i crnostrig. Kao i ostale ljutice, ne progoni svoj plijen, nego čeka da joj plijen dođe na dohvat i tada ga napada smrtonosnom učinkovitošću Riđovka naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 3000 m/nv. Prisutna je i u močvarnim područjima sa šikarom u Slavoniji, ali i u planinama Gorskog kotara Riđovka se hrani gušterima, žabama, malim sisavcima, ponekad slijepićima i mladim pticama te ptičjim jajima. Vrlo rijetko hrani se čak i malim kunama Riđovka naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 3000 m/nv. Prisutna je i u močvarnim područjima sa šikarom u Slavoniji, ali i u planinama Gorskog kotara. Za razliku od poskoka, ulazi i u vodu


Poskok

Područja rasprostranjenosti obuhvaćaju sjevernu Italiju, Ticino, Južnu Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju, Rumunjsku, Bugarsku i Malu Aziju u Kavkazu. Boja je promjenjiva, pa mu je leđna strana siva, žuta ili smeđa s tamnom cik - cak prugom S trbušne strane je bjelkast s crnim točkama. Mužjak naraste do 1 metar. Na Velebitu su zabilježeni rijetki primjerci koji premašuju tu veličinu, a ženke su manje od mužjaka. U narodu se pričaju legende o poskokovom skakanju i o njegovom savijanju u kolut i kotrljanju nizbrdo.


Kozjačić najveća pošast

Kozjačić je zapravo usahlo kraško jezero u koje se već desetljećima deponira otpad. Danas izgleda kao zagoreni lonac, čađav i usmrđen, iz kojega još uvijek suklja gusti, crni dim koji štipa za nos Imotski je zahvatio napuljski sindrom: ulice su pune smeća, bijesni građani podigli su barikade na ulazu u zapaljeno odlagalište smeća Kozjačić, udaljeno niti kilometar i po od centra grada, propuštajući samo radnike koji saniraju smetlište, tvrdeći kako su godinama izloženi trovanju zbog neuvjetnog smještaja otpada Veli kako su do prije šest godina, kad je gospodarenje preuzelo Komunalno poduzeće ‘Topana’, svakodnevno izbijali požari u Kozjačiću, u čijem su se smradu mještani davili, a da nikad nisu rađena istraživanja voda, tla, zraka. Kad je počelo dimit u Rebićima, na dva metra nisi vidija čovika, kroz ključanicu je ulazilo i davilo nas – svjedoči i Dalibor Rebić (37), koji je odlagalište i bolesti povezao lani na splitskoj Onkologiji kad mu je liječnik rekao: ‘Pa šta je to kod vas u Imotskome kad masovno obolijevate?!’

Podatci o autorima



Korisni linkovi vezani za ekologiju nase Republike